Shanghai Langhai Printing CO., Ltd.
Shlanghai——Oloa Faumea Fa'apolofesa

Tu'u i lalo tala fagogo se lima: Tulaga pepa i se lumana'i gafataulimaina

E te mana'o e alu e leai ni pepa?I le lalolagi i aso nei, ua fa'atupula'ia le nafa o tagata fa'atau mo le nofouta i latou tulagavae kaponi ma faia ni laasaga fa'atino e fa'aitiitia ai.Fai mai kamupani teutupe e pei o Santander, e ala i le fesiitaiga o faʻamatalaga faletupe i luga o le initaneti, o loʻo e faia lau vaega mo se lumanaʻi manuia.

Ae o le ā le moni o la latou faamatalaga?O le lalolagi o le gafataulimaina o pepa e tumu i tala fatu ma mea lilo.E faigofie ona mafaufau i vaomatua ua faaleagaina e fai ai pepa, ae o le mea moni e matua ese lava.

Faatasi ai ma le sili atu ma le 20 tausaga o le poto masani galue i le fale lomitusi,Lomitusi Shanghai Langhai ofo atu le gafataulimaina, filifiliga lomitusi faauo.Lomiga faʻapitoa e faʻafetaui ai manaʻoga o tagata faʻatau, e pei o taga pepa, pusa, teutusi, kata, ma isi.

  MainCfa'atasi:

1.E na'o le 0.8% le aofa'i o kasa kasa a Europa e fa'atusaina e le alamanuia pepa, fa'atusatusa i le 4.8% mo le gaosiga o metala ma le 5.6% mo minerale e le o ni metallic.

2.O le faia o pepa e le'i fa'aleagaina ai vaomatua - o le mea moni, i le va o le 1995 ma le 2020, na fa'atuputeleina ai vaomatua o Europa i le 1,500 malae lakapi i le aso.O le 93% o le vai ave'esea na fa'aaogaina i le faiga o pepa e toe fa'afo'i atu i le si'osi'omaga.

3.Pe a faatusatusa i le averesi o maila e ave e le tagata i le tausaga, o pepa e fa'aaogaina e le tagata i le tausaga e na'o le 5.47% CO2 e fa'aulu.

4.Pepa e sili ona toe fa'aaogaina - e 3.8 taimi e toe fa'aaogaina i Europa, ma o le 56% o le alava mata o lo'o fa'aaogaina i le pisinisi pepa a Europa e maua mai i pepa fa'aaoga mo le toe fa'aaogaina.

Talafatu #1: Ina ia maua se aafiaga lelei i luga o le paneta, e tatau ona e sui i fesoʻotaʻiga leai ni pepa

I luga ole laiga, e faigofie lava ona manatu o fesoʻotaʻiga pepa o le a sili atu le aʻafiaga i luga o le paneta nai lo fesoʻotaʻiga leai ni pepa.Peitai, ole a'afiaga ole si'osi'omaga ole fa'asalalauina ole pepa e fa'alagolago ile fa'aogaina ma le toe fa'aoga ole pepa.

I le tele o tulaga, o le a'afiaga moni o feso'ota'iga fa'aeletonika i le si'osi'omaga e fa'atauva'a.Na taʻua e le Komisi Europa i le 2020 e faapea o le ICT alamanuia e maua ai le 2% o kasa oona i le lalolagi atoa (e tutusa ma feoaiga uma i luga o le ea i le lalolagi).E-otaota na gaosia e le alamanuia ua siitia i le 21 pasene i le lima tausaga talu ai, ma punaoa e manaʻomia e pulea ai fesoʻotaʻiga faʻaeletoroni i le lalolagi atoa.e pei o servers ma generatorse le toe fa'afouina ma faigata ona toe fa'aaogaina.

Afai tatou te mafaufau i le aafiaga umi o nei auala e lua o fesoʻotaʻiga, o pepa e mafai ona faʻafouina ma toe faʻaaogaina.Ina ua mae'a faigapa'aga ma Itu e Lua, ua silia ma le 750 o fa'alāpotopotoga tetele i le lalolagi ua latou 'ave'esea fa'amatalaga fa'asese e sili atu feso'ota'iga fa'atekinolosi mo le si'osi'omaga.

Talafatu 2: Pepa O le faia o se sao tele i le fa'aosoina o le carbon dioxide

 E tusa ai ma le European Environment Agency's Greenhouse Gas Inventory, o le pepa, pulupulu ma lomitusi vaega o se tasi lea o vaega o alamanuia e maualalo le fa'aoso.O le mea moni, o kamupani o lo'o fa'agaoioia i nei itulagi e na'o le 0.8% o le aofa'i o kasa kasa a Europa.

Europa'O alamanuia metala ma minerale e tele atu sao i le konetineta's kasa oonao le alamanuia minerale e le o ni u'amea e maua ai le 5.6% o le aofa'i o fa'amu, a'o le 4.8%.O le mea lea, e ui o le faia o pepa e le masalomia o se sao i le CO2 emissions, o le tele o lenei saofaga e masani ona faʻateleina.

 

Talafatu 3: Pepa o le faia o le faaleagaina lea o tatou vaomatua

O mea mata'ina alava laupapa ma pulupulu o lo'o fa'aaogaina i pepa o le gaosiga e seleseleina mai laau, e oʻo atu ai i le salalau lautele o manatu sese o le gaosiga o pepa o loʻo faʻaumatia ai vaomatua o le lalolagi.Ae peitai, e le o le tulaga lea.I Europa atoa, toetoe lava o vaomatua muamua uma e puipuia, o lona uiga o le taamilosaga o le totoina, tuputupu ae ma le taina o laau e pulea lelei.

O le mea moni, o vaomatua i Europa atoa o loʻo faʻatupulaia.Mai le 2005 i le 2020, o vaomatua Europa na faʻaopoopoina le 1,500 lakapi soka i aso uma.E le gata i lea, e na'o le 13% o fafie o le lalolagi o lo'o fa'aaogaina mo le faiga o pepa - o le tele mo le suauu, meafale ma isi pisinisi.

Talafatu 4: Pepa fa'aleaga vai e tele

O le vai o se mea taua i totonu o le pepa faiga, e ui lava o lona faaaogaina ua matua faaitiitia i tausaga talu ai nei.I uluai tausaga, pepa o le fa'aaogaina masani o le tele o vai, ae o le aga'i i luma i pepa fa'aonaponei faiga faiga ua matua faaitiitia ai lenei fuainumera.

Talu mai le vaitau o le 1990, o le averesi o le suaina o le vai i le tone o pepa ua faʻaititia i le 47%.E le gata i lea, o le tele o le aofaʻi o meaʻai na faʻaaogaina i le faagasologa e toe faʻafoʻi atu i le siosiomaga - 93% o le intake e toe faʻaaogaina i le fale gaosi pepa, ona faʻaogaina lea ma toe faʻafoʻi i le puna.

E toe fa'afetai fo'i i mea fou i le fa'asologa o gaosigafa'afouga i le fa'amama, fa'amauina, fa'alele ma togafitiga fa'aola e fesoasoani i le au gaosi pepa e toe fa'afo'i le tele o vai i le si'osi'omaga.

Talafatu #5: E le mafai ona e fa'aogaina pepa i lou olaga i aso faisoo e aunoa ma le fa'aleagaina o le paneta

Toeitiiti lava o mea uma tatou te faia e faʻateleina ai a tatou tulagavae kaponi.O le mea moni faigofie o le faʻaaogaina o pepa e le tagata lautele e sili atu le leaga o le paneta nai lo le tele o isi vaega o le olaga i aso faisoo.E tusa ai ma le FAO's Forest Products Yearbook, o atunuu Europa o loʻo faʻaaogaina le averesi o le 119 kilokalama o pepa i le tagata i le tausaga.

O se fua faatatau a le EUROGRAPH o lo'o fautua mai ai o le gaosia ma le fa'aaogaina o le tasi tone o pepa e maua ai pe tusa ma le 616 kilokalama o le carbon dioxide.Afai tatou te fa'aogaina lenei numera e fai ma fa'ailoga, o le averesi o le tagata e maua mai le 73 kilokalama o le carbon dioxide i le tausaga e fa'aaoga pepa (119 kg).O lenei fuainumera e tutusa ma le aveina o se taavale masani mo 372 maila.I le taimi nei, o avetaavale a Peretania e ave le averesi o 6,800 maila i le tausaga.

O le averesi la o le fa'aaogaina o pepa fa'aletausaga a le tagata e maua mai ai na'o le 5.47% o latou maila fa'aletausaga e ave, lea e fa'aalia ai le la'ititi o lau fa'aaogaina o pepa e a'afia ai lau ta'avale.

Glen Eckett, Faatonu o Maketi i Solopress, fai mai: “Faatasi ai ma le tele o pisinisi ma kamupani o loo lagolagoina se lumanai e leai ni pepa, e foliga mai e sa’o le aveesea o nisi o talafatu e uiga i pisinisi pepa.Pepa o se tasi o oloa sili ona toe faʻaaogaina i le lalolagi, ma o lona gaosiga ma O le faʻaogaina o le faʻagasologa e sili atu le faʻaogaina o le siosiomaga nai lo tala fou e talitonuina.O loʻo i ai se nofoaga mo fesoʻotaʻiga lolomi ma numera i le lumanaʻi.


Taimi meli: Aukuso-18-2022